Legenda o maslini
Maslina je simbol nadnaravne snage prirode, mira i povijesti, priča i legendi
Maslina je prisutna od samog početka u Trogiru pa sve do danas. Trogir su nasleili Grci u 3. stoljeću prije Krista kao koloniju Visse, pod imenom Tragurion. Tijekom Rimskog razdoblja bio je pod utjecajem Salone (današnji Solin). Rimski izvori već označavaju Trogir kao grad. Prvi su kršćani stigli u Trogir u 3.stoljeću prije Krista iz Solina. Poznato je da je sv. Duje, današnji zaštitnik Splita, utjecao na Trogirske kršćane. Maslina je zastupljena kršćanstvu i u Bibliji u kojoj se spominje više od tisuću puta. U kršćanstvu predstavlja simbol Božje providnosti i brige za ljude. Nakon velikog potopa na Noinu arku slijeće golubica s maslinovom grančicom u kljunu što predstavlja simbol pomirenja Boga i ljudi. Isus je u svojim posljednjim danima ovozemaljskog života bio okružen maslinom. Prvo na ulasku u Jeruzalem, potom molitva na Maslinskoj gori te pribijanje na križ koji je, prema predaji, bio izrađen od drva masline. Ovjekovječene davne maslinike prepoznajemo i na reljefima ili zidnim slikarijama u raskošnim domovima, hramovima ili piramidama velikih civilizacija Male Azije, domovine masline,Mezopotamije, starog Egipta, Rima i Grčke, pa ih potom zatičemo u kršćanskim vjerovanjima gdje je također maslina jedan od najvažnijih simbola općeg mira.
U grčkoj mitologiji stabla masline stvarali su bogovi. Obilježavala je snagu, stoga ne čudi da je Herkul posjedovao toljagu od maslinova drva, dok je Odisej, koristeći kolac od maslinova drveta oslijepio Kiklopa. Uz snagu, maslina je u grčkoj mitologiji predstavljala i vjernost, pa je Odisejev i Penelopin bračni krevet bio napravljen od panja masline. Pobjednici na Olimpijskim igrama bili su kićeni maslinovim vijencima, dok bi kao nagradu dobivali i pune amfore skupocjenog maslinovog ulja.
U antičkoj Grčkoj bila je posvećena Ateni – božici mudrosti, zaštitnici pravde, umjetnosti i znanosti. Atena je bila jedno od najmoćnijih božanstava grčkog panteona, utjelovljenje snage i mudrosti njezina oca Zeusa. Od najstarijih vremena bila je božica mudro i promišljeno vođenog rata koji završava pobjedom te zaštitnica gradova koji su u hramovima imali njezine posvećene kipove – paladije. Grad je bio neosvojiv dok god se u njemu nalazio paladij. O tome kako su maslinu dobili Grci, govori mit o prepirci između Atene i Posejdona. Jednom je Posejdon, želeći zavladati Atikom, udario trozupcem u Akropolu, upravo pored hrama božice Atene. Na tom se mjestu u istom trenu stvorilo vrelo morske vode iz čije bi se dubine, kad bi zapuhao južni vjetar, čulo udaranje morskih valova. Želeći preuzeti vlast mirnim putem, Atena je pokraj vrela posadila prvu maslinu. Ljutiti ju je Posejdon, međutim, pozvao na dvoboj, na što bi Atena i pristala, da se tome nije suprotstavio Zeus i naredio im da spor iznesu na javnu raspravu. Sud se sastojao od najvišeg božanskog vijeća, a svjedok je bio prvi stanovnik Atike, Kekrop, čovjek-zmija rođen iz zemlje. Odlučeno je da veća prava na zemlju ima Atena zato što je podarila ljepši poklon -MASLINU.
Na mjestu na kojem se zbio opisani mitski događaj, sagrađen je u vrijeme Peloponeskog rata, otprilike 420. g. pr.Kr., hram Erehtejon, najmlađa građevina na atenskoj Akropoli. To se mjesto ujedno smatra najsvetijim mjestom na Akropoli, na kojemu su ljudi od najstarijih vremena gradili svoje hramove. Atenina maslina rasla je uz njezin hram, ispred Erehtejona, a pokraj masline bio je smješten grob Kekropa, čovjeka-zmije. Stablo koje je božica posadila postojalo je još i u II. stoljeću, a današnje potječe iz 1917. godine. Drvo masline raslo je i uz žrtvenik Atene u Platonovoj Akademiji, a masline su bile posađene i u Asklepionu kod Epidaurusa, hramu posvećenom Asklepiju, grčkom bogu liječničkog umijeća. Pod zaštitom božice Atene bili su mnogi mitski junaci, poput Odiseja i Herakla. Maslina je oduvijek bila drvo junaka, drvo Odiseja i Herakla, njihove snage i pobjede. Sađena je u svetištima ne samo božice Atene već i u čast svih onih časnih ljudi koji su plemenitošću svoje duše bili dostojni tog drveta i njegove zaštite. Maslinovo stablo postalo je simbol pravednog mira, postojanosti i dugovječnosti. Grke je podsjećalo na Atenu, na njezinu čistoću i promišljenu borbenost. Bila je to Atenina maslina.
BlogLegendeTrogira: www.legendetrogira.blogspot.com
Podijelite ovu priču, odaberite vašu platformu!
