Priča o Petru Berislaviću
Priča o Petru Berislaviću – hrvatskom banu, biskupu i ratniku
Prije više od petsto godina jedan je Trogiranin ušao u povijest hrabrom obranom Hrvatske u za nju vrlo teškim povijesnim trenucima… povijest je odavno zapisana u knjigama samo je treba ispričati.
O djetinjstvu i mladosti ...
Petra Berislavića ostalo je malo pisanih podataka. Poznato je da je rođen u Trogiru u kući na današnjoj adresi Budislavićeva 1, ali godina nije točno utvrđena. Premda Klaić tvrdi da je Berislavić rođen između 1450. i 1460., Hrvatska enciklopedija donosi da je rođen tek 1475. godine. Roditelji su mu bili plemići. Majka je pripadala obitelji Statilić (Statileo), dok je očeva obitelj vjerojatno bila ogranak glasovitih Berislavića Grabarskih podrijetlom iz Bosne. Mladi Berislavić potjecao je iz brojne obitelji koja je prepoznala njegovu ljubav prema vjeri te ga upisala u bogoslovnu školu u rodnom gradu. Nakon završene škole prima svećenički zavjet. Mladić je imao izraženu domoljubnu crtu. Trogir se tad kao i cijela Dalmacija nalazio pod mletačkom vlašću, i to stoga što je kralj Ladislav Napuljski bezočno i bezobzirno prodao Dalmaciju za 100 000 zlatnih dukata. Mletačka vlast bila je bezobzirna prema domaćem stanovništvu, nametala mu talijanski jezik i gušila njegove česte pobune. Odlazak u Ugarsku: U to doba Hrvatsko-Ugarskim Kraljevstvom vlada kralj Matija Korvin, poznat kao pravedan vladar, veliki borac protiv Turaka, poticatelj znanosti i umjetnosti. Njegova je vladavina pobudila u Berislaviću nadu da će Dalmaciju vratiti Hrvatskoj. Mladi Berislavić odlazi u Ugarsku u kojoj se zadržava sve do 1494. Kad na kratko odlazi u Trogir gdje drži mladu misu i postaje svećenik. Nakon povratka u Ugarsku Berislavićev rad i sposobnosti bivaju prepoznati pa je preporučen kaločkom nadbiskupu Bakaču koji ga imenuje kanonikom. Zna se i da je 1502. postao prepošt crkve sv. Lovre od Haja kod Pečuha, a veliku je počast doživio iduće godine kad postaje tajnik i kancelar kralja Vladislava II. Jagelovića. Iako je isprva djelovao na kraljevskom dvoru, uskoro postaje i kraljev diplomatski dužnosnik i putuje te boravi u Rimu, Francuskoj, Veneciji i Poljskoj.Crkvenoj službi vraća se 1510. i postaje prepošt u Székesfehérváru (hrv. naziv Stolni Biograd). Ostalo je zapisano da je Berislavić te godine predlagao kralju Vladislavu II. da napadne Veneciju te tako vrati Dalmaciju pod okrilje hrvatske domovine. Štoviše, ponudio je da uz pomoć svojih rođaka vrati Dalmaciju. Berislavić je bio uvjeren da bi dolazak mješovite hrvatsko-ugarske vojske u dalmatinske gradove ohrabrio stanovništvo i preplašio mletačku upravu te da bi mu odmah predali vlast nad gradovima. Taj se plan nije ostvario, ali 1512. postaje vespremski biskup te kraljevski rizničar.
Pobjeda kod Dubice...
Berislavić u proljeće 1513. postaje ban odnosno prefectus banatus. Već u početku banovanja morao se uhvatiti u koštac s velikim problemima, a najveći su bili Turci, čiju je najezdu predvidio. Papa Leon X. uskoro mu šalje velik novčani iznos od 50 000 dukata koji koristi za opremanje vojske.U to vrijeme stižu loše vijesti iz Bosne. Turci naime, dolaze u područje omeđeno Unom i Kupom te provaljuju sve do grada Blinje. Istodobno, ban Berislavić zajedno sa saveznicima Mihajlom Frankopanom, knezom Nikolom Zrinskim i Franjom Berislavićem okuplja vojne postrojbe. Hrvatski vojnici odlaze uz lijevu obalu Save sve do grada Dubice. Turci rade opkope i zamke oko Blinje, ali potom mijenjaju plan te se odlučuju napasti hrvatsku vojsku. Pred Dubicu stižu 16. kolovoza 1513., ali ne uspijevaju je osvojiti, nego bivaju potučeni do nogu. Poginulo je između dvije i sedam tisuća Turaka, procjene su različite, među njima i četvorica vojvoda, a peti je pao u sužanjstvo. Papa Leon X., nakon što je čuo za veličanstvenu pobjedu, banu Berislaviću daruje mač i šešir. Kralj Vladislav II. promiče ga na dužnosti vranskog priora i dubičkog župana.
Pohod na Bosnu....
Turci od rujna do prosinca 1514. tri puta ulaze u Dalmaciju te pljačkaju i zarobljavaju stanovništvo. Zauzimaju, među ostalim, kaštel kod Novigrada kao i mjesto Karin u zadarskom zaleđu. Ban Berislavić, svjestan nove turske opasnosti, želi udariti na veliko tursko gnijezdo: Bosnu. Podupiru ga i Dubrovčani te 31. siječnja 1515. šalju banu 1500 zlatnih forinta.
Bilo je i drugih izvora financiranja napada. Papa Leon X. poslao je svojem prijatelju Petru Berislaviću 30. ožujka 1515. uz popratno pismo mnogo žita, puščanog praha, sumpora, kositra, topova te 2000 dukata. Ohrabreni Berislavić okuplja mješovitu hrvatsko-ugarsku vojsku sastavljenu od 500 konjanika i 2000 pješaka, a dogovorio je i pomoć češke vojske. Sa svojim se vojnicima smjestio na južnim padinama Velebita nedaleko od Šibenika. Dok je češka vojska polako dolazila u Berislavićev tabor, pred banom su se pojavili novi problemi. Slavonski plemići odbili su pružiti pomoć jer se nisu smatrali dužnima ratovati izvan Slavonije. Ono što je ostalo poznato jest da je ban 28. svibnja 1515. s neutvrđenim brojem vojnika išao na Bosnu, kao i da je došao do Novigrada na Uni (neki izvori kažu da je bila riječ o Novigradu u Dalmaciji, op. ur.). Tamo su ga napali Turci, oduzeli mu topove i pobili većinu ljudstva pa je bosanska avantura završila velikim neuspjehom.
Ludovik II. postaje kralj...
Vladislav II. Jagelović umire 13. ožujka 1516., a nasljeđuje ga njegov posvojeni sin desetogodišnji Ludovik II. U svibnju 1516. ban Berislavić iz nepoznatih je razloga stavio bansku dužnost u mirovanje pa su ga zamjenjivali Baltazar Baćan i Baltazar Alapić. Ujesen 1516. vraća se te donosi ukaz o uvođenju izvanredne daće (poreza) Kraljevini Slavoniji. Razlog je bio jednostavan: prikupljanje sredstava za napad na Turke koji su ugrožavali Jajce. Turci za to vrijeme harače po Dalmaciji i dolaze čak do Skradina. Potaknut lošim vijestima, kralj Ludovik saziva izvanredni sabor na dan 29. rujna 1517. godine. Premda se očekivalo da će se tu donijeti odgovarajuće odluke vezano uz obranu od turske najezde, nije napravljeno ništa. Po tko zna koji put Berislavić postaje jedina i odgovorna osoba za obranu Hrvatske. U siječnju 1518. ban s 4000 konjanika i 6000 pješaka započinje novi napad na Bosnu s ciljem ulaska u Jajce. Vojska nailazi na cijeli turski sandžak te dolazi do sukoba. Hrvati su do nogu porazili Turke te su ušli u Jajce čije su stanovništvo opskrbili vodom i hranom. Prvi je cilj ostvaren. Drugi je cilj bio zauzeti neki grad pod turskom vlašću, npr. Bočac ili Jezero, ali u tome Berislavićevi vojnici nisu uspjeli. Ban se potom okreće Dalmaciji gdje neuspješno pokušava osvojiti
utvrdu blizu Skradina.
Plemićka zavada...
Sabor u Budimu održan je krajem travnja 1518. i na njemu je sudjelovao i ban Berislavić. Budući da je nastala svađa između Berislavića i nekih plemića, on je napustio sabor i vratio se u Dalmaciju, točnije u šibensko zaleđe. Tamo je postigao dogovor s krčkim knezovima Frankopanima, knezom Karlovićem i knezom Kozulićem od Ostrovice da napadnu tursku utvrdu blizu Skradina. Hrvatski vojnici otišli su izvršiti navedenu zapovijed, ali su putem do utvrde saznali da Turci dolaze u velikom broju pa je ban odlučio povući vojsku i potom se vratio u sjevernu Slavoniju. Turci su doprli sve do Skradina, ali nisu ga osvojili jer je u zadnji čas sklopljen uvjetni mir između mletačkog upravitelja Skradina i Turaka, uz obvezu plaćanja godišnje daće. Iako je Ludovik II. sklopio 1519. mir s Turcima, oni i dalje upadaju u Bosnu i Hrvatsku. Njihove najezde uplašile su čak i Mletačku Republiku jer je 3000 Turaka u jednom od tih pohoda došlo do samog ulaza u Istru.
Smrt u boju...
Početkom svibnja 1520. knez Ivan Karlović izvještava bana Berislavića o okupljanju velike turske vojske u mjestu Krbavi. Berislavić okuplja snage i 18. Svibnja odlazi u Otočac. Dva dana poslije došao je kraljev glasnik koji je rekao da su Turci napali mjesto Drežnik te pobili velik broj stanovnika. Ban se uputio u obližnji Bihać gdje je pozvao stanovnike da se priključe njegovoj vojsci. Potom odlazi prema mjestu zvanom Vražja gora s 300 ljudi, među kojima su bili kapetan Klisa Petar Kružić i Ivan Perušić, želeći poraziti manji turski odred. Ljude je podijelio u dvije skupine. Prva skupina, sastavljena od iskusnih ratnika, trebala je udariti na Turke i natjerati ih u bijeg. Sebe je smjestio u drugu skupinu koju su činili pretežno mladi i ne baš iskusni ratnici. Vojnici su postupili prema njegovim zapovijedima i Turci su pobjegli. Međutim, prva skupina previše se odmaknula od bana, a njemu je usput pao konj. Ban se pridignuo i počeo popravljati sedlo, ali napada ga šezdesetak Turaka. Budući da su svi njegovi vojnici pobjegli, ban se nadljudskim naporima borio protiv Turaka, ali mu je jedan od njih odrubio glavu.
Hrvatski vojnici, shvativši da je ban poginuo, traže Turke kako bi vratili njegovu glavu. Određen broj ih je došao do Udbine izvijestiti kneza Karlovića o tragičnom događaju. Karlović potom odlazi pronaći banovo tijelo i glavu. Nakon što ih je našao, odnosi ih u Bihać. Banove je posmrtne ostatke preuzeo
njegov rođak vespremski prepošt Ivan Statilić i odnio ih u Veszprém gdje su pokopani 22. svibnja 1521. godine. Što je bilo poslije? Nakon smrti bana Berislavića nastupila je velika žalost u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Kralj Ludovik dugo nije vjerovao da je Berislavić poginuo. Vijest su s tugom primili i neki europski vladari, npr. car Karlo V. i poljski kralj Sigismund, a posebice je bio tužan Berislavićev prijatelj papa Leon X. koji ga je nekoliko sati poslije pobjede proglasio prvim Hrvatom kardinalom u povijesti, ne znajući da je poginuo. Zanimljivo je da se Berislavić družio s hrvatskim velikanom i domoljubom Markom Marulićem, koji je, među ostalim, napisao i djelo Molitva suprotiva Turkom, u kojem zaziva Boga za pomoć u borbi protiv Turaka.
Valja istaknuti da je u tom djelu pronađen skriveni akrostih koji glasi: Solus Deus potest nos liberare de tribulatione inimicorum nostrorum Turcorum sua potentia infinita. „Samo nas Bog može spasiti od nevolje neprijatelja naših Turaka“, a što se zapravo može nazvati niti vodiljom Berislavićeva života.
Napisao Ante Jelavić za Hrvatski vojnostručni magazin Vojnik.
Blog Legende Trogira: www.legendetrogira.blogspot.com
Podijelite ovu priču, odaberite vašu platformu!
