Priča o djedu Mrazu
Priča o djedu Mrazu
Priče i legende za vrijeme adventa samo su neke koje su još uvijek pričaju. Kako je došao djed Mraz s vilenjakom u Trogir i pomrsio planove nekim ljudima koji nisu iz ovoga kraja. Nije im bilo pravo da dođe sa Djedom Mrazom i kočijom punom darovima za djecu. Djed Božićnjak, Djed Mraz, Santa Claus, Kris Kringle... Bradati djedica kojega vidimo na promidžbenim plakatima, na ulicama gradova i u mnogim trgovinama svoje korijene vuče od kršćanskog sveca svetog Nikole. Vilenjak Djeda Božićnjaka je omanji stvor koji živi s njim na sjevernom polu te mu pomažu u njegovim aktivnostima. Obučen je u crvene hlače i kapom s velikim šiljastim ušima, na sebi ima zeleni kaput. Djed Mraz i Viljenjak došli su u Trogir sa kočijom punom poklona.
Legenda o Djedu Božićnjaku jedna je od rijetkih koje preživljavaju stoljećima, i to u svim krajevima svijeta: na njoj su stasale generacije, a popularnost bjelobradog djedice s dalekog sjevera koji za blagdana igračkama daruje svu djecu svijeta ni danas ne jenjava. Vjerovali ili ne u priču o veselom starcu koji, na saonicama što vuku sobovi, obilazi zemaljsku kuglu i ispunjava želje iz dječjih pisama, boravak u njegovom selu u Rovaniemiju pokazat će vam da je ova legenda živa i stvarna. Na sjeveru Finske je, naime, smješteno je selo Djeda Božićnjaka koje Finci nazivaju “Vratima Laponije”, a udaljeno je svega dvije tisuće kilometara od Sjevernog pola. Budući da se nalazi na samom rubu Arktičkog kruga – kružnice na sjevernoj polutki globusa unutar koje sunce zimi ne izlazi barem jedan dan, a ljeti barem jedan dan ne zalazi – atmosfera je prirodno mistična. Polarna noć ondje traje gotovo mjesec dana, od sredine prosinca do početka siječnja, dok ljeti sunce ne zalazi od sredine lipnja do početka srpnja, i ta pojava se naziva „ponoćno sunce“. Zbog položaja bliskog Sjevernom polu se, također, događa fenomen šarenih nebeskih svjetala: u predstavi polarne svjetlosti, tijekom koje na noćnom nebu titra mreža zelenih, plavih, grimiznih, crvenih o ljubičastih svjetlosnih snopova, može se uživati dvjesto dana godišnje. I to samo u području blizu zemljinih polova, jer upravo njihova privlačna sila dovlači sunčeve čestice u atmosferu gdje nastaje igra svjetala.
Djed Božićnjak, Djed Mraz, Santa Claus, Kris Kringle ...
Djed Božićnjak objašnjava da je Rovaniemi, okružen mističnim gustim šumama, idealan izbor zbog patuljaka koji mu pomažu pakirati darove: kaže da patuljci ne vole vrućine, a niti sobovi, zbog čega je doselio u Rovaniemi. Svjetlucavo selo, na čijem ulazu stoji deset metara visok zlatni bor Djeda Božićnjaka, nadmašuje i najbujniju maštu. U njemu bjelobradi djedica živi s Bakom Božićnjak, no tijekom blagdana najčešće radi u svom uredu, smještenom u špilji dvanaest metara ispod zemljine površine. Ured mu je zatrpan pismima želja iz cijelog svijeta, no djedici se snaći u svemu tome pomažu patuljci i vilenjaci, njegovi marljivi asistenti. Budući da živi u
skladu s trendovima vremena, čuveni djedica se služi i Internetom te automobilima, no najdraže prijevozno sredstvo su mu ipak sobovi kojih u Laponiji živi dvjesto tisuća. Oni i plavooki haskiji marljivo vuku saonice kroz bajkovite šume, a posjetitelji mogu položiti vozački ispit za sobovsku zapregu te dobiti dozvolu koja vrijedi pet godina. Djedica posjetiteljima savjetuje i da pređu crtu arktičkog kruga (fin. napapiiri = arktički krug) jer će za to dobiti certifkat: dokaz na kojem piše da su prešli s kraja svijeta na njegov početak. A kad znatiželjni posjetitelji dođu u Rovaniemi, obavezno moraju vidjeti i tradicionalne laponske šatore napravljene tako da je u njima toplo i kad je vani trideset stupnjeva ispod nule te s plavookim haskijima otići na safari arktičkim šumama. Sve to, kao i iskustvo degustiranja laponskih specijaliteta ili spavanja u igluu te igra na farmi sobova, može se doživjeti tijekom višednevnog boravka u Laponiji.
Doživjeti je vole djeca i odrasli.
Osvjetljeno seoce u kojem prapore zvončići, a ležerno šeću sobovi i haskiji, iskustvo je radosti za sve koji vole blagdanski ugođaj. Kada, primjerice, Djed Božićnjak osobno prima želje koje mu gosti moraju pažljivo šapnuti u uho, dogodi se da mu u krilo pokušaju sjesti i odrasli – iako smiju samo djeca. Zbog toga se kaže da veseli Djedica donosi sreću svakome tko vjeruje u njega: zato je boravak u njegovom selu idealan blagdanski dar za sve koji u dubini duše još uvijek vjeruje u blagoslove i – čuda.
Zanimljive činjenice o Djedu Božićnjaku, Djed Mrazu, Santa Clausu, Kris Kringleu...
-Premda se zbog klime Laponija može posjetiti tijekom cijele godine, najpopularnija je, naravno, za blagdana. Godišnje je, zbog sela Djeda Božićnjaka, posjeti 500.000 turista iz cijelog svijeta. Ipak, prva turistička posjetiteljica Rovaniemiju bila je Eleanor Roosevelt, udovica američkog predsjednika Franklina Delana Roosevelta. U njega je doputovala u zimu, 1950. godine, želeći vidjeti gdje počinje Arktički krug: slijedom toga, domaćini su morali označiti granicu te na njoj sagraditi drvenu kolibu u kojoj je uvažena gošća mogla odahnuti uz topli čaj.
Legenda kaže da se kolibica svidjela Djedu Božićnjaku te se on u nju preselio. Dvadesetak godina kasnije je, oko kućice, poznata finska udruga arhitekata Arrak Group projektirala cijelo selo Djeda Božićnjaka, i tako je bajka postala stvarnost.
- Za moderni imidž najviše je djeda Mraza doprinijela pjesma američkog pjesnika Clementa Moorea koji je kombinirao različite tradicije i iznjedrio lik patuljastog muškarca kojega na saonicama vuče osam malenih sobova. Lete od kuće do kuće, a djed Božićnjak se u svaku spušta kroz dimnjak i čarape, koji vise uz kamin, puni darovima. Moore je pjesmu napisao za svoju obitelj, no ona je objavljena 1823.godine i stekla planetarnu popularnost.
-Crveno-bijela kombinacija. Karikaturist Thomas Nash je kroz seriju svojih crteža dalje produbio lik djeda Mraza pa je on svoje "prebivalište" našao na Sjevernom polu, imao je radionicu za proizvodnju igračaka i veliku knjigu sa zapisima koja djeca su bila zločesta, a koja dobra.
-Coca-Cola skovala je njegovo crveno odijelo. Bijela brada i crveno odijelo postali su legendarni simboli Djeda Mraza. Međutim,možda ne znate da se crveno odijelo pojavilo u njegovom ormaru tek u 1930-ima. Do tada je Djed Mraz nosio nošnje različitih boja, plave, zelene, ljubičaste i tako dalje. Crveno odijelo stiglo mu je zahvaljujući pucnjavi u reklami Coca-Cole. Slika Djeda Mraza u svom crvenom klasičnom odijelu naslikao je umjetnik Haddon Sundblom za divnu pjenušavu slatku vodu 1931.godine. Slika za modernog Djeda Mraza kao cjeline pojavila se 1804. godine na sastanku predstavnika New York Historical Society-a.
-Tradicija odijevanja Djeda Mraza u trgovinama i supermarketima pojavila se 1890.godine u gradu Massachusettsu, gdje je lokalni poslovni čovjek James Edgar smislio način da namami kupce u njegovu trgovinu. Ideja je djelovala, gomile djece vukle su roditelje za ruke kako bi dobile novogodišnji poklon iz ruku pravog Djeda Mraza. Uskoro će ova tradicija osvojiti čitavu planetu.
-Prvo spominjanje djedove polovice datira iz 1849. godine, kada je izašao kratki roman pisca Jamesa Reesea „Božićna legenda“. Ideja se svidjela čitateljima. Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća baka se često pojavljivala na stranicama priča, pjesama, bajki. Međutim, raširena popularnost i univerzalno odobravanje došli su do
gospođe K. sve do 1889. zahvaljujući pjesmi Catherine Lee Bates "Goody Santa Claus on a vožnja saonicama". Goody je izvedenica „dobre žene“ i sada se ideja da djed imaTko ne zna Djeda Mraza? Ovaj dobrodušni, punokrvni veseljak s dugom bradom. Što u stvari, znamo o njemu? Odakle je došao? Pokušajmo to shvatiti.
-Kako se Nikola pretvorio u Djeda Mraza? 1809.godine napisana je „Povijest New Yorka“ Washingtona Irvinga u kojoj je pisac govorio o vremenima nizozemske vladavine, istovremeno spominjući običaj davanja počasti Svetom Nikoli u Novom Amsterdamu. Nakon još 15 godina objavljena je pjesma Clarka Moora "Noć prije Božića ili posjet Svetog Nikole" u kojoj je autor govorio o bajkovitom liku Djedu Mrazu koji djeci daje poklone. Priča je postala vrlo popularna, a Nikolaj je svima djeci Amerike postao poznat pod imenom Santa Claus tj. Djed Mraz.
-Gdje sad živi Djed Mraz? Božićni službeni boravak Djeda Mraza je Laponija.
Adresa mu je: Santa Claus (Djed Mraz) Arktički krug, 96930, Rovaniemi, Finska.
Trogir je ovih dana u blagdanskom raspoloženju, a sve možete pratit na web stranici visit Trogir.
Svima ljudima dobre volje koji dolaze na advent u Trogir na Trg Ivana Pavla II želim dobar provod.
Provedite advent u krugu svojih obitelji i navratite do nekih gradova koji nude kulturno-zabavni program. Svima dobar provod ma gdje god da bili, doma je najljepše!
SRETAN BOŽIĆ TE PUNO USPJEHA,ZDRAVLJA I SREĆE U NOVOJ 2023.GODINI !!!
SRETNI I VESELI BLAGDANI !!!
želi Vam blog: www.legendetrogira.blogspot.com i www.carobniadvent.blogspot.com
Podijelite ovu priču, odaberite vašu platformu!
